Priča o njima, Tuzlacima i o Tuzli, započinje zapravo pričom o Sarajlijama i Sarajevu. Sva trojica su, inače, od prvog dana dobrovoljci Armije Republike Bosne i Hercegovine. Njihova imena su: Momčilo Đurić, Aco Lakić i Vladimir Aleksić. Momčilo je bio pripadnik 251. lakhe oslobodilačke brigade, Aco 250. brdske dok je Vladimir bio u 244. brdskoj brigadi.
(više…)
Kategorija: BiH
-
-
Katolička crkva Bosne i Hercegovine dio je opće Katoličke crkve, pod duhovnim vodstvom pape i rimske kurije. (više…)
-
Republika Hrvatska je odgovorna za agresiju na Bosnu i Hercegovinu tokom koje je počinjen zločin u Ahmićima! (više…)
-
“Napravili smo federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska. Kad može Srbija, neka bude Srbija. Kad može Crna Gora, neka bude Crna Gora. Pa neka bude i Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija”, rekao je Tito.
(više…) -
9. maja 1995. godine, po prvi puta u svojoj historiji Bosna i Hercegovina je dobila poziv da učestvuje na vojnoj paradi u Parizu povodom Dana pobjede nad fašizmom. (više…)
-
Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini 1990. održani su 18. novembra 1990. godine, dok je drugi krug za izbor zastupnika u Dom naroda održan 2. decembra. Ovo su bili prvi višestranački izbori u SR Bosni i Hercegovini. Osim izbora za članove Predsjedništva Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, održani su i izbori za Skupštinu Socijalističke republike Bosne i Hercegovine. (više…)
-
Bosanski ljiljan – Lilium bosniacum (Beck ex Fritsch) − je vrsta ljiljana u BiH. Dugo je smatran podgrupom vrsta Lilium pyrenaicum i/ili Lilium carniolicum, ali su 2005. bosanskohercegovačke populacije izdvojene u posebnu vrstu. (više…)
-
Dejtonski sporazum (ili Dejtonski mirovni sporazum ili Dejton), pravni je akt sporazumnog karaktera parafiran u vojnoj zračnoj luci Right-Paterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, da bi se zvanično prekinuo Rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao od 1992. do 1995. Sporazum se naročito bavio budućim upravnim i ustavnim uređenjem Bosne i Hercegovine.

Konferencija je trajala od 1. novembra do 21. novembra 1995. godine. Glavni učesnici su bili bosanski predsjednik Alija Izetbegović, srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, te glavni američki posrednik Richard Holbrooke i general Wesley Clark. Sporazum je zvanično potpisan u Parizu 14. decembra. Sadašnja administrativna podjela Bosne i Hercegovine i sastav vlade bili su neki od rezultata dogovora. -
Zločini ustaša nad stanovništvom Sarajeva predstavljaju primjer masovnih zločina genocida nad jevrejskim i srpskim stanovništvom, kao i masovnih ratnih zločina nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Sarajeva, koje je sprovodio zloglasni ustaški režim Nezavisne Države Hrvatske, tokom Drugog svjetskog rata. Mnogi stanovnici Sarajeva, koji su bili žrtve režima NDH, stradali su kao komunisti i antifašisti, bez obzira na etničko porijeklo. (više…)
-
Podsjetimo se izjave prvog predsjednika i osnivača SDA i prvog predsjednika nezavisne BiH Alije Izetbegovića, u kojoj je iznio svoje mišljenje o Titu i Titovoj ulici u Sarajevu.
(više…) -
Entitet Republika Srpska nije historijski, politički i kulturološki utemeljen sastavni dio Bosne i Hercegovine. (više…)
-
Pogledajte dokumantarni film o padu Srebrenice i genocidu koji su počinile srpske snage nad nedužnim bošnjačkim civilnim stanovništvom.. (više…)
-
Historija Bosne i Hercegovine obuhvata dešavanja na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine kroz historiju, od najranijih perioda do savremenog doba. Historijski gledano, Bosna i Hercegovina je jedna od država Evrope, s gotovo neprekinutom historijom kao geopolitička cjelina od Srednjeg vijeka do danas. Između 1180. i 1463. bila je nezavisna kraljevina, od 1580. do 1878. ejalet u Osmanlijskom Carstvu, od 1878. do 1918. u sastavu Austro-Ugarske, a od 1945. do 1992. federalna republika SFRJ.
-
“Handžar divizija” isticala se u masakriranju mnogih ranjenih i zarobljenih Titovih partizana. Civili Srpske nacionalnosti, starci, žene, djeca i odrasli muškarci također nisu bili pošteđeni od masakriranja. (više…)