Katolička crkva Bosne i Hercegovine dio je opće Katoličke crkve, pod duhovnim vodstvom pape i rimske kurije.

Sastoji se od Vrhbosanske nadbiskupije, koja se dijeli na tri biskupije: Banjalučku, Mostarsko-duvanjsku i Trebinjsko-mrkansku. Skopska biskupija također pripada pod Vrhbosansku nadbiskupiju. U BIH postoje i dvije franjevačke provincije: Bosne Srebrene sa sjedište u Sarajevu i Uznesenja Marijina na nebo sa sjedištem u Mostaru. Prije rata bilo je 528 000 vjernika, a danas ih ima oko 215 000.

Vrhbosanska nadbiskupija ima svoje sjedište u Sarajevu, koje je tadašnji papa Ivan Pavao II. posjetio 1997. godine. Presvetom Srcu Isusovu posvećena je katedrala i nadbiskupija. Sarajevo je sjedište i mnogih redovničkih matičnih kuća, muških i ženskih: franjevačke provincije Bosne Srebrene, sestara Služavki Maloga Isusa, jedine autohtone ženske družbe u BIH, koju je osnovao prvi Vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler, Milosrdnica sv. Vinka Paulskog, Školske sestre franjevke. U njemu se nalaze i dvije bogoslovije: dijecezanska Vrhbosanska i franjevačka s visokim teološkim školama.

Banjalučka biskupija osnovana je 1881. godine bulom pape Leona XIII. Katedrala je posvećena sv. Bonaventuri. Ima oko 450 župa u šest dekanata. Jednu župu trenutno vode redovnici trapisti iz samostana Marija Zvijezda.

Mostarsko-Duvanjska biskupija osnovana je kada i banjalučka 1881. godine, a u svome imenu čuva spomen na prijašnju biskupiju u Duvnu. Obuhvata Hercegovinu, tj. južni dio države BiH. Mostarski biskup je ujedno i trajni upravnik trebinjske biskupije, od 1890. godine. Pastoralnu službu u mostarskoj biskupiji obavljaju dijecezanski svećenici i franjevci, dok u trebinjskoj franjevaca nema.

Trebinjsko-Mrkanska biskupija najstarija je i najmanja u cijeloj Bosni i Hercegovini. Osnovana je prije 1022. godine. Ima oko 20.000 vjernika. Pastoralnu službu obavljaju samo dijecezanski svećenici. Puni joj je naziv Trebinjsko-Mrkanska, jer je u tursko doba neko vrijeme sjedište biskupije bilo na otočiću Mrkan kod Dubrovnika.

Katoličanstvo je došlo u BIH u 6. vijeku iz grada Salone. Pokrštavanje je bilo iz smjera sjevera od strane Franaka, a s juga od strane Bizanta. Završilo je u 9. vijeku. Najstarija biskupija na području današnje Bosne i Hercegovine je ona u Trebinju, osnovana prije 1022. godine. U srednjovjekovnoj bosanskoj državi, uoči turskog osvajanja živjelo je oko 750.000 katolika, koji su činili većinu stanovništva. Rašireni su bili franjevački samostani. U srednjem vijeku postojali su i Bosanski krstjani, bogumili, vjerska skupina različita od katoličanstva, koji su postepeno nestali. U osmanskom razdoblju, broj katolika je jako pao, mnogi su prešli na islam. Veliku ulogu u očuvanju, odigrali su franjevci. Turski sultan Mehmed II Osvajač, na traženje fra Anđela Zvizdovića, koji je zatražio slobodu vjerskog rada i slobodno ispovijedanje vjere katolicima u Bosni, izdao je svečanu povelju – “Ahd-namu” 1463. godine, kojom je franjevcima zajamčio slobodu rada u svom carstvu i da se izbjegli franjevci mogu slobodno vratiti. U austro-ugarskom razdoblju počinje oporavak Katoličke crkve i njenih vjernika u Bosni i Hercegovini. Godine 1881., uspostavljena je redovna crkvena organizacija i podjela po biskupijama koja uz male promjene postoji i danas. Za nadbiskupa vrhbosanskog postavljen je Josip Stadler.

Vjeruje se, da se u Međugorju 1981. godine ukazala Gospa, ali službena Crkva to nije priznala. Mjesto se razvilo u jedno od najvećih svjetskih molitvenih središta.