Za legendarnog Josipa Broza Tita se i dan danas mogu Äuti priÄe da je, osim toga Å”to je bio veliki državnik i predsjednik koji je vodio raÄuna o svojoj zemlji i narodu, isto tako mnogo volio žene i da je imao brojne veze. Ipak, i pored svih žena koje su proÅ”le kroz njegov život najveÄi trag je ostavila Davorjanka PaunoviÄ Zdenka koja je bila njegova najveÄa ljubav. Umrla je veoma mlada, a Tito je nikada nije prebolio. Sahranio ju je na Bijelom dvoru kako bi mogao da bude blizu nje, prenosi Telegraf.
(viÅ”e…)
-
-
O gadostima srpskih medija prema BiH, Hrvatskoj, Albancima, Makedoncima, Äak i Crnogorcima, potrebno je nekoliko tomova
-
U bh javnosti Å”ire se mnoge laži, a koje su vezane za mjesto Kravica kod Bratunca koje je Armija BiH zauzela 7. januara 1993. godine u vremenu agresije Srbije na meÄunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu!
(viÅ”e…) -
Gradsko vijeÄe Donje Tuzle je angažovalo projektanta MihanoviÄa koji je projektovao Medresu i Å arenu džamiju da uradi i projekat gradske Äesme.
(viÅ”e…) -
Ulica Kulluk (ili kako na zvaniÄnoj tabli stoji ā Kurluk), koja iz Kujundžiluka izlazi na Titovu, najkraÄa je ulica u Mostaru, a možda i u Bosni i Hercegovini.
(viÅ”e…) -
āNema vlasti bez ljudi, ljudi bez materijalnih dobara, materijalnih dobara bez prosperiteta, niti prosperiteta bez pravde i dobre politike.ā
(viÅ”e…) -
Na ovim stranicama objavljujemo zanimljive priÄe iz knjige āLegende iz starog Sarajevaā koju je priredio Vlajko Palavestra. RijeÄ je o legendama koje su veÄ poÄele da blijede i rijetki su oni koji vam mogu ispriÄati neku od njih. U nastavku proÄitajte nekoliko legendi koje smo odabrali ovoga puta bez navoÄenja komentara i bibliografskih podataka iz kojih je autor Palavestra crpio podatkeā¦
(viÅ”e…) -
Pismo je nadjeno u Ŕinjelu vojnika Alekandra Zacepa, poginulog u borbi.
(viÅ”e…) -
Prije pojave moderne nauke, ljudi su za lijeÄenje bolesnika koristili razne Äudne metode. MeÄutim, neke najbizarnije medicinske prakse lijeÄnici su nastavili da koriste jerĀ daju dobre rezultate uĀ lijeÄenju.
(viÅ”e…) -
Bosanske piramide su alternativna arheoloÅ”ka tvrdnja Semira OsmanagiÄa da u Visokom postoje drevne piramide. Njegove tvrdnje su u velikoj mjeri opovrgnuli nauÄnici, ali on je nastavio da promoviÅ”e podruÄje kao turistiÄku atrakciju. (viÅ”e…)
-
15. marta 1957. u Parizu, na povratku iz Velike Britanije, iznenada je umro MoÅ”a Pijade, predsjednik Savezne narodne skupÅ”tine, Älan IzvrÅ”nog komiteta CK SKJ.
Slikar, radnik u kulturi, prosvjetni radnik, prevodioc, komunista, partizan, jedan od osnivaÄa Tanjuga, jedan od tvoraca ustava FNRJ i joÅ” mnogo toga. (viÅ”e…) -
Primarna svrha knjige mrtvih je bila da pomogne pokojniku da prevaziÄe brojne prepreke na njegovom putovanju kroz razliÄite sfere duhovnog života tako da, nakon Å”to ih je mogao savladati, mogao je doÄi do zagrobnog života. Kompletna knjiga mrtvih imala je oko 190 meÄupovezanih poglavlja, ali kopija istog sa svim poglavljima joÅ” nije otkrivena. Nije se zapravo radilo o knjizi, nego o papirusu na kojem su Äarolije napisane za svaku osobu, i da je iz vremena Novog kraljevstva prilagoÄeno grobnicama svih druÅ”tvenih slojeva.
(viÅ”e…) -
Evo kako je nastala legenda svjetskih i jugoslovenskih drumovaā¦
(viÅ”e…) -
Kada pogledamo unatrag kroz povijest podsjetimo se kako su postojala mnoga legendarna carstva i njihovi ratni strojevi, Äesto predvoÄeni briljantnim zapovjednicima cijenjenim po hrabrosti i žestini u borbi. Od Rimskih legija, Vikinga, pa sve do Mongola i Samuraja, fascinirani smo njihovim borbenim umijeÄima i borbenoj kulturi koju su gradili. Možda najimpresivniji meÄu tim slavnim ratniÄkim kulturama bili su Spartanci, koje i danas poÅ”tujemo kao, možda, najveÄe borce koje je svijet vidio. Iako Sparta nije imala prostrano carstvo poput Rimskog ili Mongolskog, niti su poput Vikinga sijali strah i pljaÄkali gdjegod su se pojavili, Sparta je danas drugo ime za borbu, Äast, hrabrost, požrtvovnost, naporan trening pun znoja i krvi, ali i domoljublje.
(viÅ”e…) -
O njemu su pisali,divili mu se na njegovoj blagoj interpretaciji sevdaha.Ovo je priÄa o pjevaÄu,interpretatoru sevdaha kojeg s pravom možemo nazvati Äovjek iz legende.
(viÅ”e…) -
Pisac priÄa i scenarija za kultne Disneyijeve animirane filmove iz Bosne i Hercegovine je otiÅ”ao poÄetkom dvadesetih godina 20. stoljeÄa i u Hollywoodu napravio veliku filmsku biografiju. O njemu se dosad u Bosni i Hercegovini nije znalo niÅ”ta.
(viÅ”e…) -
Kraljevski dvor u Sutjesci je sagraÄen u prvoj polovini ili krajem prve polovine 14. stoljeÄa u vrijeme jednog od najznaÄanijih vladara srednjovjekovne Bosne bana Stjepana II KotromaniÄa.
(viÅ”e…) -
Nacionalne ideje kod Srba pojavljuju se ranije sa razliÄitim nacionalnim programom.
(viÅ”e…) -
14. juna 1992. godine Äetnici su, na Äelu sa najokrutnijim srpskim zloÄincima iz ViÅ”egrada Milanom LukiÄem, Sredojem LukiÄem i Mitrom VasiljeviÄem, natjerali 65 boÅ”njaÄkih civila u kuÄu Adema OmeragiÄa, u Pionirskoj ulici u ViÅ”egradu, veÄinom žena i djece, gdje ih zakljuÄavaju, a nakon toga pale kuÄu. VeÄina žrtava je bila iz sela Koritnik, gdje su po njih doÅ”li LukiÄ i VasiljeviÄ i naredili im da uÄu u autobuse, koji su navodno trebali iÄi za slobodnu teritoriju – Kladanj. Samo jedna ososba je preživjela sa teskim tjelesnim i psihiÄkim posljedicama. (viÅ”e…)
-
Dragoslav “Dragan” NikoliÄ (Beograd, 20. augusta 1943. ā Beograd, 11. marta 2016.) bio je srbijanski i jugoslavenski glumac. (viÅ”e…)
