Pročitajte nekoliko citata nekadašnjeg komunizma i čovjeka koji je zajedno sa Alijom Izetbegovićem formirao Stranku demokratske akcije (SDA), Adila Zulfikarpašića o domovini Bosni, Bošnjacima, Bosancima.

U jednom od citata možete pročitati kako je Adil Zulfikarpašić Bosance uporedio sa bosanskim brdskim konjima!

”Nama Bošnjacima – muslimanima je neshvatljivo, da Srbi – pravoslavni ili Hrvati – katolici, žele pripajanje Bosne Srbiji ili Hrvatskoj, i to kao neke provincije, a još nam je manje razumljiv pristanak, da se naša domovina raskomada.”

”Mislim da u Bosni postoji jedan fenomen, taj sentiment muslimana Bošnjaka prema predislamskoj historiji Bosne. Vidite, kako god se ja osjećam muslimanom, imam i jednu intimnu, jaku simpatiju za patarensku, bogumilsku Bosnu i za njenu historiju. U traženju svog identiteta velik sam dio vremena proveo izučavajući staru bosansku predislamsku historiju.”

”Bosna, dakle, ima stvarne i karakteristične uvjete koji je legitimiraju kao državu i snažnu posebnost. Ona je jedna od rijetkih zemalja koja u procesu svoga stvaranja u Srednjem vijeku ima svoju teritoriju, svoju vjeru – bogumilsku, koja potječe iz manihejsko-dualističkog korijena kao što kršćansko potječe iz židovskoga, i na tom teritoriju stvara državu.”

„Budući da sam ja imao osjećaj pripadnosti bošnjaštvu i muslimanima, nikad se nisam stidio što sam musliman, što sam Bošnjak, što sam plemić. Ja sam to shvaćao kao nešto što obavezuje: sve što sam naučio, naučio sam u tim sredinama. ”

„Sad mi izgleda – a to moram tvrditi s rezervom subjektivnog osjećanja – da su moj put, moj liberalizam, bili stvarni, jer sam u svojoj podsvijesti, a kasnije i punim angažmanom bio bogumil, Bošnjak i musliman, i to je sve zajedno formiralo moju ličnost. Imate one koji prilaze vjeri, jer u njoj traže izvjesne tolerantne crte. Islam sam doživio u mladosti, i tada je on u mom osjećanju probudio sve ono što je tolerantno i pozitivno. Ja sam islam doživio kao tolerantnu vjeru, i sama ta činjenica bila je dovoljna da ga kasnije iskreno prihvatim. Prema tome, tolerancija svakako dolazi kroz takvo gledanje na vjeru i ja sam je tako gledao.”

„Svaki čovjek prema svojoj domovini ima specifičan odnos i niz raznih elemenata sačinjava njegovu ljubav. Ja bih pošao od kuće. Kuća je važan element u životu čovjeka. Obišao sam može se reći, čitav svijet, ali nisam vidio nigdje prilagođen tip kuće kao što je bosanska kuća, kuća Bošnjaka muslimana.“

„Imam iskustvo iz rata, bio sam četri godine u ratu, smatram da su Bošnjaci najbolji vojnici koji postoje na Balkanu. Ako ga se uniformira i ustroji, to je hrabar vojnik, ne boji se smrti, ali nikad neće na svoju vlastitu inicijativu upasti u neko selo, pobiti i poklati.“

„Nekad Bošnjaci iznenađuju i mene samoga, jer mi očevidno taj mentalitet dovoljno ne odgovara, ta vječna spremnost da se oprosti.“

„Ja sam odgojen kao Bošnjak, sjećam se da sam jednom rekao Bosanac, otac mi je objasnio da je bosanac, bosanski poni, a čovjek je Bošnjak što je velika razlika.“

”Za nas je Bosna centar i cilj, naš ideal i naša nada – naša nedjeljiva domovina.”

Biografija

Adil Zulfikarpašić (23. decembar 1921. Foča- 21. juli 2008 Sarajevo).

Zulfikarpašić je rođen 1921. godine u Foči kao sin veleposjednika Husein-bega Zulfikarpašića, dugogodišnjeg gradonačelnika Foče i majke Zahide Zulfikarpašić koja je porijeklom iz fočanske plemićke porodice Čengić. Osnovnu školu je završio u Foči, a srednju školu u Sarajevu. Studirao u Grazu, Beču i Fribourgu. Diplomirao političke nauke i pravo. Od 1941. godine je učesnik u antifašističkom pokretu. Završio rat kao potpukovnik. Bio je zamjenik ministra trgovine u prvoj poslijeratnoj Vladi Narodne Republike BiH.

Godine 1946, postaje predsjednik Bošnjačkog Liberalnog saveza. Također je bio urednik “Bosanskih pogleda” koji izlaze u Beču i Fribourgu od 1960. do 1967. godine. Suosnivač je Demokratske alternative i član izvšnog odbora Liberalne internacionale. Bio je direktor i vlasnik kompanije Stamaco u Zürichu.

1988. godine osnovao Bošnjački institut, koji je nastao kao plod njegovog dugogodišnjeg sakupljanja, klasificiranja i sistematiziranja historijske, književne, novinsko-publicističke, rukopisne, arhivsko-dokumentacijske i folklorne građe o Bosni i Hercegovini, kao i o susjednim zemljama i njihovim narodima. Sa Smailom Balićem je bio osnivač i urednik Bosanskih pogleda, vraća se u Bosnu i Hercegovinu u martu 1990. godine i zajedno s Alijom Izetbegovićem formira Stranku demokratske akcije (SDA), čiji je potpredsjednik. Razilazi se sa SDA (u septembru 1990.) i osniva Muslimansku bošnjačku organizaciju (MBO). Bio je osnivač, izdavač i vlasnik je sedmičnika Bosanski pogledi u Sarajevu (1991).

U julu 1991. inicirao takozvani Historijski sporazum između Bošnjaka i Srba. Objavio više zapaženih rasprava, eseja i članaka. Kao istaknuta ličnost kulturnog, javnog i političkog života dao je brojne intervjue. Mnogi od njih su sabrani i objavljeni u zasebnim knjigama, kao što su Bosanski pogledi (London 1984), Bosanski Muslimani: faktor mira izmedju Srba i Hrvata (Zürich 1986), Adil – članci i intervjui (Sarajevo 1991.), Bošnjak – Adil Zulfikarpasić (Zürich 1994), Sudbina Bošnjaka (Beograd 1999).

1991. Bošnjački institut je otvorio svoju podružnicu u Sarajevu, a u maju 2001. godine svečano je otvoren moderno i savremeno opremljen Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić u Sarajevu, u ulici Mula Mustafe Bašeskije, 21. U tu zgradu su preneseni glavni fondovi iz Bošnjačkog instituta u Zürichu: biblioteka, arhiv i galerija umjetničkih slika. Posljednjih godina svoga života Adil-beg Zulfikarpašić je živio sa suprugom Tatjanom Zulfikarpašić (rođenom Nikšić) na relaciji Zürich-Sarajevo.