Bogić Bogićević, bosanskohercegovački političar, član Predsjedništva SFRJ od 16. maja 1989 do septembra 1991. godine. Za člana Predsjedništva SFRJ izabran je referendumom građana BiH, 25. juna 1989 godine, između pet kandidata, te tako, postao prvi, demokratski izabran član Predsjedništva SFRJ iz SR BiH. Pored toga obavljao je funkciju Predsjednika Saveznog savjeta za zaštitu ustavnog poretka.

Sudionik je historijske sjednice Predsjedništva SFRJ, održane 12. marta 1991. godine kada je ovaj organ odlučivao o uvođenju vanrednog stanje u SFRJ. Formalno, vojni vrh predlaže podizanje borbene gotovosti, ali je stvarni cilj bio uvesti vojnu upravu u Sloveniju i Hrvatsku te srušiti republička rukovodstva u Makedoniji i BiH.

Na iznenađenje pro-miloševićevskih članova Predsjedništva, iako i sam Srbin, Bogićevićev glas protiv, spriječio je vojnu intervenciju JNA. Iz tog perioda datira njegova izjava:

Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji…

Zbog svog čvrstog stava i zastupanja svih građana Savezne republike Bosne i Hercegovine (SR BiH) bit će označen od Srpske demokratske stranke (SDS) da ne odražava mišljenje srpskog naroda. Kasnije je prestao da prima plaću kao član predsjedništva, šta će u intervjuu za Radio Slobodna Evropa ocijeniti kao kaznu jer je glasao protiv, te je zahvaljujući prijateljima opstao je dok nije počeo da radi za SDP.

– Rat u Sloveniji

Zajedno sa makedonskim članom Predsjedništva Vasilom Turpukovskim, bio je posrednik u pregovorima između slovenačke vlade i Vrhovne komande JNA o puštanju regruta i deblokadi kasarni tokom desetodnevnog rata koji se vodio između slovenačke Teritorijalne odbrane i JNA.

– Rat u BiH

Ratni period 1992.-1995. godine proveo je u Sarajevu. Bio je poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, potpredsjednik Socijaldemokratske partije BiH te predsjednik Olimpijskog komiteta BiH.

– Poslijeratna aktivnost

2003. Bogić osniva konsultantsko preduzeće Fides, koje se bavi istraživanjem tržišta.

Danas živi i radi u Sarajevu.