Velike promjene vezane za granice bosanskog primorja zbile su se u vrijeme vladavine Stjepanovog nasljednika moćnog kralja Tvrtka I (1353-1391). On je, uspješnim osvajanjima i trezvenom politikom od Bosne stvorio prvorazrednu državu i velesilu koja je kroz duže razdoblje predstavljala nezaobilazan politički faktor u odnosima među državama ovog dijela Evrope. Prvi korak mu je bio da trajno osigura obalu od Dubrovnika do Boke Kotorske od stranih nasrtaja. U tu svrhu je na ulazu u Boku Kotorsku podigao grad s tvrđavom nazvavši ga Novi (današnji Herceg Novi), koji je trebalo da postane glavna luka i tržište soli za taj dio bosanske države. (više…)
Kategorija: Srednjovjekovna Bosna
-
U Centralnom dnevniku sa Senadom Hadžifejzovićem uživo je 22.02.2020-te godine gostovao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). (više…)
-
Jedna od pretpostavki je da su ga sagradili Bosanci, tj. Tvrtko I poslije zauzimanja Konavala 1377. godine.
(više…) -
U vrlo kratkom vremenu, od samo četiri godine, od 1322. Do 1326., ban Stepan II Kotromanić je konačno pripojio Bosni Donje Krajeve (Bosanska krajina) oblasti Usoru i Soli, župe Duvno, Hlivno i Glamoč (tzv. Završje ili Tropolje) zatim primorje od Neretve do Cetine (Neretvanska krajina) te na kraju Humsku zemlju.
(više…) -
“….No, ove nevješte projekcije o srpstvu Bosne vrijede isto koliko Šišićevo dokazivanje o hrvatstvu Bosne. Međutim nekritički izvještaj Konstantina Porfirogeneta o Sklavinijama moze poslužiti kao podloga za zaključke samo onom historičaru kome nije odveć stalo do historijske istine. On je uglavnom iste vrijednosti kao i Dukljaninove vijesti o vladanju hrvatskih ili srpskih vladara nad Bosnom.
(više…) -
Položaj žene u srednjovjekovnom bosanskom društvu veoma je teško odrediti jer nema dovoljno historijskih izvora u kojima se spominju. Premda se rijetko u historijskim dokumentima navode, to naravno ne znači da nisu imale zapaženu ulogu u društvu. Na temelju dostupnih izvora možemo utvrditi da su pojedine žene zauzimale istaknutu ulogu u bosanskom društvu. To su bile žene iz kraljevske porodice i vrha bosanskog društva. Tako majka bosanskog bana Stjepana II Kotromanića, banica Jelisaveta, zajedno sa sinom izdaje povelju knezu Vukcu Hrvatiniću.
(više…) -
Predmeti označeni kao bosanski nesumnjivo su djelo domaćih majstora. Raznovrsnost spomenutih predmeta i njihova namjena ukazuju da su oni izrađeni za potrebe gradskog, a ne seoskog stanovništva.
(više…) -
U povijesnoj nauci u posljednje vrijeme ističu se dva mišljenja o nestanku bogumila (krstjana, pripadnika »crkve bosanke«, patarena) u našim krajevima.A. Solovjev izlaže da su poslije pada Bosne prelazili na islam najviše seljaci — bogumili — a kasnije i pojedini velikaši i vlastela. U XVI st. bosanska sela uglavnom su islamizirana, a poturčeni seljaci nazivaju se »Poturi«.
(više…) -
Vrlo je zanimljivo što dvije povelje predviđaju čak mješoviti međunarodni sud.. (više…)
-
U bosanskim gradskim naseljima je pored kovača koji su izrađivali razne noževe, vrhove strijela i drugo, bilo i oružara i to mačara, lukara, tulara i štitara.
(više…)
🇧🇦 Dobro došli na blog Bosanca, Sarajlije, antifašiste 